Nakon imenovanja Veselina Veljovića za direktora Uprave policije, predstavnici vlasti planiraju da predlože izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima kako bi došlo do razdvajanja Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova, saznaje „Dan”. Time bi Veljoviću na raspolaganju bila šira ovlašćenja koja su trenutno u opisu posla ministra unutrašnjih poslova. Interesantno je da su ova dva organa odvojeno funkcionisala upravo u prošlom Veljovićevom mandatu. Odvajanjem Uprave policije, koja bi postala samostalan organ, ojačala bi se takozvana mojkovačka struja koju kontroliše premijer Duško Marković.
Predsjednik Vlade Duško Marković imenovao je juče ranijeg direktora Uprave policije Slavka Stojanovića na dužnost sekretara Vijeća za nacionalnu bezbjednost.
Slavko Stojanović je od 1982. godine neprekidno zaposlen na najsloženijim poslovima u sistemu bezbjednosti navode iz tog resora.
Odgovarajući na pitanje „Dana”, Veselin Veljović je kazao da je pitanje odvajanja Uprave policije od MUP-a nadležnost Vlade, koja vrši analizu rada.
– Vlada Crne Gore prati i analizira pitanja organizacije ministarstava, pa samim tim i MUP-a, te je stoga ova problematika u nadležnosti Vlade koja ima mogućnost da, shodno prezentovanim činjenicama, ako se procijeni potrebnim, sagleda efikasnost aktuelne organizacije našeg organa i eventualne druge modalitete ukoliko se ispostavi da bi oni bili svrsishodniji – kazao je Veljović u izjavi za „Dan”.
Dodao je da će borba protiv organizovanog kriminala i svih drugih vidova kriminaliteta svakako, bez obzira na ovo pitanje, biti odlučna i bespoštedna.
– Uprava policije će u tom cilju intenzivirati komunikaciju i nastaviti kvalitetnu saradnju sa tužilaštvima, posebno sa Specijalnim državnim tužilaštvom – istakao je Veljović.
Odvajanjem MUP-a i Uprave policije znatno bi bila ojačana pozicija direktora policije, u ovom slučaju Veljovića. O njegovoj sudbini bi ubuduće odlučivala direktno Vlada, dok ne bi odgovarao ministru. Ministarstvo unutrašnjih poslova bi postojalo samo formalno i bavilo se uglavnom tehničkim poslovima, a postoji mogućnost da im se vrate u nadležnost i upravni poslovi.
U javnosti se spekuliše da će predlog o izmjenama zakona predložiti grupa poslanika DPS-a bliskih premijeru Markoviću. Na ovaj način Marković bi uspostavio apsolutnu kontrolu nad Upravom policije, za koju su veoma zainteresovani i članovi tzv. ekipe iz Granda, posebno bivši operativci Agencije za nacionalnu bezbjednost.
​Po još uvijek važećem zakonu, direktora, na osnovu javnog konkursa, imenuje i razrješava Vlada Crne Gore, na predlog ministra nadležnog za unutrašnje poslove. Stavka da će se imenovnje obavljati na predlog ministra unutrašnjih poslova biće izbrisana iz zakona.
Predlog za imenovanje direktora Vlada dostavlja Skupštini Crne Gore koja, nakon rasprave u nadležnom radnom tijelu, daje mišljenje o predloženom kandidatu.
Takođe, po aktuelnom zakonu ni pomoćnici direktora Uprave policije koji pokrivaju čelna mjesta najznačajnijih odsjeka u Upravi policije ne mogu biti izabrani bez saglasnosti ministra. I to je jedan od razloga najavljenih izmjena kako bi direktor mogao sam da bira najbliže saradnike. Jednom riječju, novim izmjenama direktor bi bio samostalan i za svoj rad ne bi odgovarao ministru unutrašnjih poslova.
Ministarstvo će biti lišeno još jedne od pogodnosti, a to je da u slučaju razrješenja direktora prije isteka vremena na koje je imenovan ili u slučaju spriječenosti direktora da iz bilo kojih drugih razloga stalno ili na duži rok obavlja svoju dužnost, ministar određuje jednog od njegovih pomoćnika da obavlja poslove direktora, najduže na period od šest mjeseci.M.V.RAKČEVIĆ